Kvaliteta hrvatske rakije već se godinama razvija, a brojne domaće destilerije posvećuju veliku pozornost svakoj fazi proizvodnje – od odabira i prerade voća do fermentacije, destilacije, dozrijevanja i punjenja.
Bez obzira na to pripada li određena rakija standardnoj ili premium kategoriji, njezina bi kvaliteta trebala odgovarati cjenovnom razredu u kojem se nalazi. Pojedine destilerije proizvode i dugo odležane rakije koje godinama pažljivo njeguju u odabranim drvenim bačvama. Takve su rakije često ponos destilerije, a njihove su cijene uvjetovane kvalitetom sirovine, dugotrajnim dozrijevanjem i ograničenim količinama dostupnima na tržištu.
Posljednjih godina hrvatske destilerije sve češće predstavljaju i destilate koji tradicionalno nisu povezani s domaćom proizvodnjom. Uz rakije od šljive, dunje, kruške, marelice, grožđa i drugih vrsta voća, u ponudi se mogu pronaći vinjaci, brandyji, ginovi te biljni i voćni likeri premium kvalitete.
Zašto hrvatske destilerije proizvode zahtjevne destilate?
Proizvodnja takvih destilata zahtijeva specifično znanje, odgovarajuću tehnologiju i kvalitetnu sirovinu. Potrebna su i znatna financijska sredstva za razvoj recepture, proizvodnju, skladištenje, njegu i dugotrajno dozrijevanje pića.
Razvoj hrvatske destilerske scene doveo je do povećanja broja novih proizvođača, ali i do znatno veće konkurencije. Kvalitetna rakija više nije dovoljna za jasno izdvajanje na tržištu. Destilerije zbog toga razvijaju nove kategorije proizvoda, eksperimentiraju s različitim vrstama bačava i stvaraju ograničene serije namijenjene zahtjevnijim konzumentima.
Premium segment još uvijek obuhvaća relativno uzak krug kupaca, dok je prisutnost hrvatskih rakija i destilata na velikim inozemnim tržištima tek u razvoju. Upravo zato posebna i rijetka izdanja mogu biti važan način predstavljanja znanja, mogućnosti i identiteta pojedine destilerije.
Mali broj proizvođača raspolaže uvjetima potrebnima za proizvodnju i dugotrajnu njegu luksuznih destilata. Takva pića, uz kvalitetu, imaju i ulogu reprezentativnog proizvoda kojim destilerija pokazuje širinu svojeg znanja i proizvodnih mogućnosti.
Vinjaci, brandyji i ginovi nastali u hrvatskim destilerijama najčešće se proizvode zanatskim metodama i u malim serijama. Nerijetko se pune u posebno dizajnirane boce i pakiranja te pozicioniraju kao prestižna jaka alkoholna pića. Ovisno o starosti, sirovini, načinu proizvodnje i veličini serije, njihove cijene mogu dosegnuti vrlo visoke iznose.
Takvi destilati ujedno predstavljaju vrijedan marketinški alat. Njima destilerija pokazuje da može proizvesti kompleksna i tehnički zahtjevna pića, čime se dodatno gradi povjerenje u cjelokupan asortiman, uključujući rakije standardne i premium kvalitete.
Što očekivati od ovih destilata?
Vinjaci, brandyji, ginovi te dugo odležane rakije od šljive, dunje i drugog voća mogu dosegnuti iznimno visoku razinu kvalitete. Za to su potrebni znanje, moderna oprema, kvalitetna sirovina, pravilno vođena fermentacija i precizna destilacija.
Kod odležanih pića važnu ulogu ima i odabir bačve. Kvalitetne hrastove i barrique bačve predstavljaju značajnu investiciju, a destilerija mora imati odgovarajuće uvjete za čuvanje destilata tijekom više godina.
Takva pića mogu svojim aromatskim profilom, strukturom i kompleksnošću biti usporediva s kvalitetnim proizvodima iz drugih zemalja. Ipak, domaće destilate treba promatrati kao zasebne proizvode s vlastitim identitetom, a ne kao kopije poznatih međunarodnih kategorija.
Naziv konjak zaštićen je oznakom zemljopisnog podrijetla i odnosi se isključivo na piće proizvedeno prema propisanim pravilima u francuskoj regiji Cognac. Srodni destilati proizvedeni u Hrvatskoj mogu se označavati kao vinjak ili brandy, ovisno o sirovini, načinu proizvodnje i važećoj kategorizaciji.
Hrvatske destilerije mogu proizvesti kvalitetne vinjake i brandyje te ih godinama pažljivo njegovati u drvenim bačvama. Takva izdanja posebno su zanimljiva zahtjevnijim domaćim konzumentima koji žele upoznati mogućnosti hrvatske destilerske proizvodnje.
Sličan razvoj može se pratiti i kod gina, koji je tijekom posljednjih godina postao jedna od vodećih kategorija na svjetskoj sceni jakih alkoholnih pića.
Pojedine hrvatske destilerije specijalizirale su se za proizvodnju premium ginova u kojima se, uz borovicu, koriste lokalno bilje, začini, voće i mediteransko aromatično raslinje. Zahvaljujući takvim sastojcima, hrvatski ginovi mogu razviti prepoznatljiv lokalni karakter i razlikovati se od industrijskih međunarodnih brendova.
Proizvodnja u malim serijama donosi veću kontrolu nad kvalitetom i više prostora za eksperimentiranje, ali istodobno povećava proizvodne troškove. Zbog toga craft ginovi cjenovno teško mogu konkurirati velikim globalnim proizvođačima, premda kvalitetom često pripadaju istom ili višem razredu.
Takvi se ginovi mogu kušati samostalno, s neutralnim tonikom ili kao osnova za koktele koji neće prikriti njihove biljne, citrusne i začinske arome.
Kamo vodi ovaj trend?
Trend proizvodnje međunarodno poznatih kategorija destilata u hrvatskim destilerijama može pokazati snagu, znanje i ambiciju domaćih proizvođača. Istodobno može biti snažno sredstvo pozicioniranja brenda na tržištu.
Ipak, širenje asortimana treba provoditi promišljeno. Destilerija koja je svoju reputaciju izgradila na rakiji trebala bi sačuvati prepoznatljiv identitet i jasnu povezanost s voćem, podnebljem i domaćom tradicijom.
Mlađi konzumenti češće biraju gin, viski, tequilu i koktele, dok premium rakije uglavnom privlače iskusniju publiku koja cijeni kvalitetu, podrijetlo sirovine i dugotrajno dozrijevanje. Uvođenjem gina, vinjaka, brandyja i likera destilerije mogu privući novu publiku te joj postupno približiti i premium voćne rakije.
S druge strane, novi proizvodi ne bi trebali zasjeniti kategoriju u kojoj hrvatske destilerije mogu ponuditi nešto autentično i izravno povezano s domaćim podnebljem. Rakije od lokalnog voća, proizvedene i njegovane prema suvremenim standardima, imaju potencijal postati prepoznatljiv dio hrvatske gastronomske ponude.
Vrijeme će pokazati hoće li širenje ponude na ginove, vinjake, brandyje i druge destilate dodatno osnažiti domaće brendove i povećati lojalnost konzumenata. Mnogo će ovisiti o kvaliteti proizvoda, pravilnom pozicioniranju i sposobnosti destilerija da jasno predstave priču iza svakog pića.
Hrvatska destilerska scena pruža sve više razloga za istraživanje. Destilerije kao što su WISE GRUS, DUH U BOCI i BIJELI GUSAK, uz brojne druge proizvođače iz različitih dijelova Hrvatske, pokazuju koliko domaća proizvodnja može biti raznolika.
Njihovi proizvodi mogu biti polazište za upoznavanje suvremenih hrvatskih rakija, ginova, likera i drugih destilata te za otkrivanje novih smjerova kojima će se domaća destilerska scena razvijati u godinama koje dolaze.
